DW: Rat na Bliskom istoku ide na ruku Moskvi?

Manje oružja za Ukrajinu?

Austrijski vojni historičar Markus Reisner smatra da rat na Bliskom istoku predstavlja "strateški poklon za Rusiju i Kinu". Prema njegovom mišljenju, Moskva može iskoristiti činjenicu da je pažnja Zapada sada usmjerena na novi sukob.

"Ukrajina bi tako mogla biti svedena na sporednu bojišnicu. To u najgorem slučaju znači još manje resursa, primjerice konkretno projektila protuzračne odbrane Patriot", rekao je Reisner, stručnjak s Vojne akademije u Wiener Neustadtu, u razgovoru za DW.

Sjedinjenim Američkim Državama, kako ističe, sada je potrebno više oružja za vlastite vojne operacije. Ako bi sukob prerastao u kopnene borbe s iranskim snagama, američkoj vojsci bi moglo zatrebati gotovo sve što njihove vojne fabrike mogu proizvesti.

Opasnost da Ukrajini ponestane ključne vojne opreme vidi i Ihor Semivolos, direktor Kijevskog centra za bliskoistočne studije. Prema njegovom mišljenju, produženi rat s Iranom mogao bi učiniti Zapad "popustljivijim u nastojanjima da okonča rat u Ukrajini", što bi dodatno ojačalo poziciju Rusije.

Ukrajinski publicista Vitalij Portnikov također smatra da bi za Kijev bilo najbolje da sukob na Bliskom istoku što prije završi.

"Za Ukrajinu je svaki brzi završetak rata s Iranom bolji od njegovog produženja", ističe Portnikov.

On dodaje da bi idealan scenario bio slom sadašnjeg iranskog režima, jer bi to smanjilo utjecaj Rusije i Kine u regionu.

"Stabilnost na Bliskom istoku značila bi i slabljenje političke i ekonomske moći Kine i Rusije u toj regiji", objasnio je Portnikov.

Rast cijena energenata puni rusku blagajnu

Jedna od najvažnijih globalnih posljedica rata u Iranu već je vidljiva – rast cijena nafte i plina.

"To je u interesu Moskve", naglašava Portnikov.

Prema njegovim riječima, veće cijene energenata omogućile bi Rusiji da lakše finansira nastavak rata u Ukrajini. U takvom scenariju Moskva bi mogla pokušati ponuditi Evropi energente po nižim cijenama u zamjenu za političke ustupke.

Rat na Bliskom istoku već je utjecao na svjetsko tržište energenata. Cijena barela Brent nafte početkom marta prešla je 80 dolara, dok je samo sedmicu ranije iznosila oko 71 dolar.

Razlog je faktična blokada Hormuškog moreuza, ključnog pomorskog pravca kojim nafta iz Perzijskog zaljeva dolazi do svjetskih tržišta.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da još nije jasno koliko će dugo trajati rast cijena energenata i koliku će korist Rusija dugoročno imati.

Wilfried Jilge, stručnjak za Rusiju i Ukrajinu u Njemačkom društvu za vanjsku politiku (DGAP), smatra da visoke cijene nafte možda neće u potpunosti nadoknaditi gubitke koje je Rusija pretrpjela zbog zapadnih sankcija.

"Rusija doduše ove godine neće propasti zbog sankcija i ekonomske krize, ali vidimo postupno sužavanje i krizu ruske privrede koju se više ne može poricati", rekao je Jilge.

Rat u Iranu otkriva i slabosti Moskve

Istovremeno, rat u Iranu pokazuje i određene slabosti Rusije. Moskva trenutno nije u stanju značajnije pomoći Iranu, jednom od svojih ključnih saveznika.

Prema mišljenju Jilgea, to ide u korist Ukrajini.

"Vidimo da Rusija zbog rata u Ukrajini više ne može održavati svoj utjecaj u drugim regijama", rekao je on.

Dodaje da bi se u ruskom političkom vrhu sve češće moglo postavljati pitanje ima li smisla nastaviti rat u Ukrajini.

"Moguće je da će se u okruženju Vladimira Putina sve češće pitati ima li uopće smisla dalje se iscrpljivati u Ukrajini ako se istodobno općenito pogoršava vlastiti položaj", smatra Jilge.

U tom kontekstu podsjeća se i na pad režima Bašara al-Asada u Siriji krajem 2024. godine te hapšenje venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura početkom ove godine, na što je Moskva reagovala uglavnom samo političkim izjavama i osudama.

Ukrajina ima iskustvo s iranskim dronovima

S druge strane, Ukrajina bi mogla ojačati svoj međunarodni položaj zahvaljujući iskustvu u borbi protiv iranskih dronova.

Rusija ih je intenzivno koristila na početku rata u Ukrajini, a kasnije je počela proizvoditi i vlastite verzije.

U međuvremenu, Iran je u napadima na američke vojne baze u državama Perzijskog zaljeva koristio upravo takve dronove.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da bi Kijev mogao poslati stručnjake u zemlje Zaljeva kako bi pomogli u presretanju tih letjelica.

Austrijski vojni stručnjak Markus Reisner smatra da bi to moglo biti korisno i za zemlje regiona.

"Države Zaljeva mogle bi imati koristi od stručnosti ukrajinske vojske, a zauzvrat bi rasla spremnost te regije da pomogne Ukrajini", rekao je Reisner.

Takva pomoć mogla bi uključivati nove sankcije protiv Rusije ili finansijsku podršku Ukrajini.

Stručnjak za Rusiju Wilfried Jilge smatra da bi Evropa trebala odmah povećati podršku Ukrajini, a ne čekati završetak sukoba na Bliskom istoku.

"Evropa bi trebala odlučnije djelovati protiv ruske 'flote iz sjene', koja se koristi za ilegalni izvoz nafte i u vojne svrhe", upozorava Jilge.

Na kraju dodaje da bi Evropa trebala preuzeti i veću ulogu u vojnoj pomoći Ukrajini.

"Trebali bismo preuzeti inicijativu u opremanju Ukrajine vojnom tehnologijom i novim projektima", zaključio je Jilge.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad